Repertoar
Dječje kazalište "Ivana Brlić-Mažuranić"
|
 |
 |
Postolar i vrag (August Šenoa) Dramaturgija i scenario: Dubravka Zrnčić-Kulenović
|
23.SLUK 2011, ZADAR 01-05.06.2011
- POSEBNA NAGRADA ZA ENTUZIJAZAM I KOLEKTIVNU IGRU
nagrade 23. SLUK-a
O PREDSTAVI:(RIJEČ REDATELJA)
„Postolar i vrag“, naslov čest na repertoarima naših lutkarskih kazališta, obično u preradi Mladena Širole ili, zadnjih godina, Luke Paljetka. Originalno djelo Augusta Šenoe rijetko kad je inspiriralo lutkare...“Kako to?“ - od toga smo pitanja krenuli. Metrika i ritam Šenoinog stiha lutkarski je inspirativan. Stih podražava lutkarsku animaciju i kretanje lutke. Iako se radi o kratkoj stihovanoj priči, ona otvara prostor za lutkarsku igru, za scensku atraktivnost i imaginaciju.
S druge, pak strane, originalni „Postolar i vrag“, odveo nas je u vrijeme poklada. Koliko se samo vrijednosti i znakovitosti krije u našim običajima (posebice u Bebrini) – i eto još jedne inspiracije za lutkarsku predstavu!
Smisao i smbolika pokladnih običaja jeste, između ostalog, i u očišćenju od grijeha, u pobjedi nad zlim silama i slavi u čast pobjede svjetla nad tminom. A vrijeme poklada je i vrijeme zabave koja potiče mogućnost maskiranja i prerušavanja, koja se bazira na igri s velikim lutkama, kobilama i maskama, igri u kojoj se sudionicima omogućava slobodnije ponašanje.
Evo samo nekoliko spojnica između originalnog teksta i koncepta predstave: Postolar, pošten i vrijedan, teško živi i u velikoj je oskudici – a poklade se odvijaju krajem zime koja je simbol oskudice i teškoća, a završavaju se trijumfom nadolazećeg proljeća; Postolar simbolizira promućurnost i oštroumnost našeg čovjeka – pokladari u zanosu igre vrlo često su kritičari društvenog poretka gdje proklamiraju tzv.glas naroda; a Vrag, predstavnik mračnih sila i ljudske pohote, mijenja svoj oblik ne bi li nadmudrio čovjeka, baš kao što se i pokladari prerušavaju i „mame“ lakovjerne; Vrag će na kraju biti izbatinan i uništen baš kao Poklada, Fašnik, Karneval ili Pusta koji se spaljuju u katarzičnom trenutku pročišćenja.
A igra, kao glavno scensko uporište, imanentna tradicijskim običajima za vrijeme poklada, nastala je u Kazalištu „I.B.Mažuranić“ u spoju ovog sjajnog Šenoinog djela, putujućih i sajmenih glumaca-lutkara, raspoloženih šafingara, naivne umjetnosti tradicionalnih pokladnih lutaka, zvuku metalnih zvona, udaraljki, te ritmu pjesme i stiha i nezaobilaznih tamburica...a sve u namjeri da se revitaliziraju vrijednosti našeg kulturnog identiteta.
Dubravka Zrnčić-Kulenović
 |